Skip to content

8 Programskih blokova s kojima 12. STIFF ostavlja trag

Maša Drndić i Marta Ban, dugogodišnje STIFF-ove selektorice filmova ove godine imale su pomoć u odabiru filmova uz selektoricu Belu Bračko Milešević. Naše tri selektorice vrijedno su i oštrog oka odabrale najbolji 31 film.

Ovogodišnji STIFF donosi bogat i pažljivo kuriran filmski program koji nas poziva da zastanemo, pogledamo oko sebe – i prema unutra. Kroz osam programskih blokova, filmovi se nadovezuju jedni na druge poput fragmenata zajedničke priče o ljudskosti, ranjivosti i otporu. Od intimnih ispovijedi do društvenih komentara, od stvarnosti do snoviđenja, selektirani nas naslovi vode kroz emocionalne i vizualne pejzaže suvremenog svijeta.

Ove godine, selekcija animiranih, igranih i dokumentarnih filmova istražuje tokove i lomove svakodnevice – one tihe, neprimjetne, ali presudne trenutke kada se nešto u nama pomakne. To su priče koje nas podsjećaju da film nije samo ogledalo stvarnosti, već i prostor u kojem se ona može preoblikovati.

STRUJE

Začini koje nismo birali, riječi koje su zapinjale u grlu, nježni dodiri koje smo možda propustili — mogu li se tokovi koji nas nose ipak preusmjeriti? Četiri filma, četiri osobna svijeta u mijeni — između djetinjstva i odrastanja, rutine i pobune, srama i prepuštanja, iluzija i prihvaćanja.

U Fabuli rasi (animirani, Hrvatska, r. Dora Klanac), Špiro raste u loncu punom začina, gdje svaki novi okus ostavlja trag i oblikuje njegov svijet. Film Rijeka (igrani, Srbija, r. Uglješa Ranisavljević) vodi nas u malo vojvođansko selo, gdje mladić Mirko provodi ljeto u sjeni očevog gubitka, dok prve ljubavi i obiteljske tenzije oslikavaju njegovu burnu adolescenciju.
U seidlerovskom maniru, dokumentarac Sve ostalo (Hrvatska, r. David Gašo) pretvara oglasnike i internetske postove u mapu usamljenosti i ljudske potrebe za povezivanjem.
A u njemačkoj animaciji Detlev (r. Ferdinand Ehrhardt), svakodnevni ritual jednog muškarca na benzinskoj postaji polako se urušava pod teretom nakupljenog srama i pogledom svjedoka.

PUKOTINE
Što se događa kad počnu pucati strukture na koje se oslanjamo – tijelo, um, rutina? U tim tihim lomovima, između suzdržanosti i erupcije, otvara se prostor za otpor.

U dokumentarnom filmu Vale tudo (Slovačka, r. Tereza Smetanová), Lucia “Pretty Beast” Krajčovič – profesionalna MMA borkinja i nova majka – priprema se za povratak u ring, balansirajući između snage i nježnosti. U francuskom dokumentarcu Svi su dobro (Everybody’s Doing Fine, Francuska, r. Adèle Shaykhulova) pratimo mladu rusku novinarku na wellness povlačenju u Alpama, gdje vijesti iz domovine narušavaju krhki mir i pokreću njezino unutarnje suočavanje. Domaća animacija Vincent u pozivnom centru (Hrvatska, r. Amila Šarić), prati premorenog uredskog radnika koji, pritisnut monotonijom svakodnevice, doseže nadrealnu točku pucanja u pokušaju da se pobuni protiv mehaničkog ritma života.
Svaka priča puca tamo gdje je najtanja. Kroz pukotine istina pronalazi put – i otvara prostor za promjenu.

ZAVRZLAME
Obiteljske veze, prijateljstva, dužnosti i identiteti oblikuju mrežu našeg života – mrežu koja se s vremenom može zategnuti, zapetljati ili sasvim izgubiti smisao. No upravo u tim pukotinama nesigurnosti i napetosti, između onoga što poznajemo i onoga što tek postajemo, otvara se prostor za nešto nježno, neizgovoreno i neočekivano.

Ovaj programski blok donosi pet priča o odrastanju, gdje se djetinjstvo sudara s grubim rubovima stvarnosti, a sazrijevanje znači snalaženje u zavrzlamama između nevinosti i iskustva.
U razigranom slovačkom dokumentarcu Kućica na drvetu (Slovačka, r. Katarína Gramatová), dvanaestogodišnji Adam, romski dječak s odraslim obavezama, pokušava zaraditi za energetske napitke cjepajući drva sa starijim bratom u tzv. “gladnoj dolini” Slovačke. Zamršene obrise odrastanja pratimo i kroz animirani film Pletene (Kina/SAD, r. Chenxi Zhang), u kojem se djevojka prisjeća djetinjstva stegnutog u pletenice i tihe, bolne povezanosti s majkom koja traje i nakon što su pletenice odrezane. Istina ili izazov (igrani film, Rumunjska, r. Simona Borcea) vodi nas u ljeto dviju adolescentnih sestara, u kojem koketiranje i ljubomora postaju nijeme lekcije o bliskosti, suparništvu i neizbježnom sazrijevanju. Animirani film Kauboji ( r. Robinson Van Hoof) prati Billyja – ne baš uspješnog kauboja u zaboravljenom gradiću Divljeg zapada – koji pokušava dokazati svoju vrijednost loveći slavu i odmetnike, uz pomoć najboljeg prijatelja i nevoljkog šerifa. U filmu More među nama (igrani, Češka, r. Lun Sevnik), tinejdžer je zaglavljen na čamcu s jezivim turistom čeka povratak svog oca, dok nelagoda raste zajedno s plimom.

ŠAVOVI
Šavovi su ponekad vidljivi i bolni, a ponekad su nevidljivi, skriveni ispod površine. U ovom programskom bloku istražujemo prostor između vidljivog i nevidljivog, stvarajući kontekst u kojem se tišina i buka isprepliću, omogućujući intimnim pričama da se povežu sa širim društvenim narativima.

Između neba i muzeja (dokumentarni, Nizozemska, r. Olivia Mos) u fokus stavlja anegdote radnika o neobjašnjivim situacijama u muzejima kroz koje doznajemo o njihovom suživotu s umjetničkim djelima koja nadilaze vrijeme, prostor i kontekst. U filmu Neumoljiva bol postojanja (animirani, Njemačka, r. Oscar Jacobson) nepredviđena okolnost u kojoj se nalazi model koji pozira na satu crtanja narušava savršenstvo trenutka. Igrani film Pepeo (igrani, Njemačka, r. Dingding Jiang) prati Melanie koja se suočava s posljedicama tragedije u kojoj je izgubila obitelj, a kojoj jedan susret promjeni pogled na budućnost. U animiranom filmu Čuješ li me? (Poljska, Anastazja Naumenko) pukotine nastale fizičkom udaljenosti majke i kćeri pokušavaju se „sašiti“ putem komunikacije Zoom-om.

VIS-À-VIS

U ljudima koji nas okružuju, u mjestu gdje živimo, ogledavamo dijelove sebe, utkani u prostor i vrijeme u kojem se nalazimo. Ta je okolina nekad nepomična, a nekad varljiva i nestalna. Ponekad i bizarno besmislena. Mogu li se okrhnuti i rascjepkani dijelovi bića spojiti u iole smisleno i cjelovito postojanje?

Film 8 (igrani, Francuska, r. Anaïs-Tohé Commaret) u dokumentarnom se stilu poigrava s realnim i nadrealnim prizorima, gdje se jedno neprestano prelijeva u drugo, a gledatelj tone s likovima u paralelnu logiku i stvarnost. Umjesto spektakularne distopijske apokalipse, autorica prikazuje tihi raspad kapitalističkog svijeta: izolirane pojedince zarobljene u beskrajnoj dosadi i depresiji. U dokumentarcu Glavna nagrada (Hrvatska, r. Anja Koprivšek) talentirana plesačica Valentina, pionirka vougea domaćoj sceni, i mladi trans muškarac Teo prostor svoje slobode i postojanja pronalaze i grade na zagrebačkoj ballroom sceni i zajedničkom odnosu. U animiranom filmu Da si bar uho (Mađarska, r. Mirjana Balogh) vrlo slikovito dijelimo svoj život s drugima.

BRITKE BITKE

Bitke mogu biti tihe, unutarnje i gotovo nečujne, a mogu biti i razgolićene, javne i bolno prepoznatljive. Ovaj blok okuplja priče u kojima bitke otvaraju prostor za ono što se prečesto gura pod tepih — traumu, seksualnost, digitalno nasilje i performativnost identiteta.

Dokumentarac I tako još jedna (Hrvatska, r. Karla Jelić) otvara bolnu bitku nad zlouporabom moći u obrazovnom sustavu kroz priču Vide, studentice režije koja je doživjela seksualno uznemiravanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Uhvaćeni u 4k (igrani, Austrija, r. Adriana Mrnjavac, Nicole Stigler) u fokus stavlja pitanje utjecaja društvenih mreža na djecu kroz priču o ranom suočavanju s mračnim stranama digitalnog prostora. U animiranom filmu Razgovori na jastuku (Belgija, r. Amandine Vautrin) intimni razgovori o seksualnosti i ljubavnim odnosima otkrivaju slojeve prošlih života i iskustava. Projekt Nika (dokumentarni, Hrvatska, r. Tadija Tadić) uranja u svijet mlade influcenerice u kojem se privatno i javno neprestano sudaraju.

BEZVREMENSKE PRIČE

Sve se mijenja, osim suštine. Ovaj programski blok donosi tri jedinstvene priče koje svjedoče trenutku u kojem živimo, ali i nekim arhetipskim oblicima ponašanja, koji kroz povijest mijenjaju svoje ruho, ali bit nikada.

Negdje daleko na rubu Beringovog mora, dokumentarni film Koka (Poljska, r. Aliaksandr Tsymbaliuk) kroz prikaz života sina i oca ribara postepeno i vješto grije srca gledatelja, usprkos posvemašnjoj studeni krajnje impozantnih, ali surovih pejzaža. U vrlo nježno zagasitoj francuskoj animaciji Esca (Francuska, r. Felice Ronzon) dvije djevojčice traže zajedničko sklonište od kiše koja nikako da prestane padati. Kroz svjedočanstva i snimke izvršavanja zadataka, dokumentarni film Njihove oči (Francuska, r. Nicolas Gourault) gledatelje gotovo opipljivo uvodi u najnoviji sustav eksploatacije radnika iz siromašnih zemalja juga: iznimno loše plaćen posao učenja umjetne inteligencije kako bi autonomni automobili mogli, na temelju naučenih slika, samostalno voziti bogate putnike ulicama bogatih zemalja.

NAKON SVEGA

Koliko brinemo o onima koji su ostali za nama? Ovaj programski blok donosi priče s margine, one napuštene i same, u nastojanju da nekome ipak budu vidljivi.

Pomrčina sunca kao mračno pretkazanje osvjetljava živote nevidljivih ljudi pretjeranom sječom osiromašenog malog argentinskog prašumskog sela u mističnom igranom filmu Naše sjene (Argentina, Njemačka, r. Agustina Sánchez Gavier). Dokumentarni film Trči, Monnie, trči (Poljska, r. Karolina Biesiacka) donosi priču o mladoj atletičarki s fetalnim alkoholnim sindromom čija je trkačka karijera u slijepoj ulici: usprkos volji, snazi i želji, skromne socioekonomske prilike u kojima živi previše su udaljene od njenog cilja. U igranom filmu Do sutra (Slovačka, r. Hannah Dale) dvojica braće prepuštena su spašavanju majke ovisnice, tiho – da susjedi ne čuju. U animiranom filmu Vrhovna domena (Belgija, r. Hasan Pastaci) naša bit je složena poput ploda nara. Kao usamljeno, ali toplo svijetlo u mraku graničnog područja, protagonistica domaćeg dokumentarnog filma Suha roba (Hrvatska, r. Toni Jelenić) brine, kako najbolje može, o migrantima koji ilegalno prelaze granicu u njenom susjedstvu.

Svaki od ovih filmova možete pogledati, kao i svake godine – besplatno!

〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉

Međunarodni studentski filmski festival — STIFF organiziraju Filmaktiv i Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci uz suorganizaciju Art-kina i podršku Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Turističke zajednice grada Rijeke, Srpskog narodnog vijeća, Vijeća srpske nacionalne manjine i Goethe instituta Zagreb. Rad Filmaktiva podržavaju Zaklada Kultura nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Pregled privatnosti
Filmaktiv

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.

Neophodni kolačići

Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.

Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.