U četvrtak, 27. 11. u 17:00, prije početka festivala, pozivamo publiku da zakorači u svijet bez mobitela – svijet u kojem svaki čovjek ima svog klauna za zabavu i razonodu. No, imaju li ti klaunovi slobodnu volju? Mogu li promijeniti vlastiti položaj – ili položaj onih koje zabavljaju?

Nije smiješno kratki je studentski film nastao u produkciji Akademije primijenjenih umjetnosti, na kojem su studenti radili sve – scenarij, snimanje, montažu, režiju, kostime, scenu, glazbu i grafiku, uz pomoć mentora i profesionalaca. Film je ujedno završni rad studentica i studenata preddiplomskog studija Glume i medija.

Nakon projekcije slijedi razgovor s autoricama i autorima filma, koji će publici približiti proces stvaranja ovog neobičnog svijeta, način na koji su balansirali između satire i ozbiljnosti te iskustva koja su stekli u realizaciji svog prvog profesionalnog projekta.

〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉

Međunarodni studentski filmski festival — STIFF organiziraju Filmaktiv i Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci uz suorganizaciju Art-kina i podršku Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Turističke zajednice grada Rijeke, Srpskog narodnog vijeća, Vijeća srpske nacionalne manjine i Goethe instituta Zagreb. Rad Filmaktiva podržavaju Zaklada Kultura nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Za 10 dana započinje 12. izdanje Međunarodnog studentskog filmskog festivala – STIFF, koje ove godine traga za onim što ostaje iza nas – emocijama, sjećanjima, pokretima, uspomenama i promjenama. Ovogodišnji STIFF donosi 31 film iz 15 zemalja svijeta. Okuplja redateljice i redatelje koji promišljaju  o svijetu koji ostavljamo i o svijetu koji gradimo. Kroz osam pažljivo kuriranih programskih blokova, istražujemo što sve može biti TRAG – dodir koji nas mijenja, riječ koja odjekuje, ili odluka koja pokreće novi početak. Tema ovogodišnjeg STIFF-a – TRAG – nadovezuje se na dosadašnja festivalska tematska promišljanja o filmovima kroz različite pojmove koji su obilježavali svako izdanje. Nakon BIJEGA, kojim smo na prošlogodišnjem festivalu istraživali načine na koje se oslobađamo ograničenja i tražimo vlastiti prostor slobode, ovogodišnji TRAG usmjerava pogled na ono što ostaje nakon pokreta, iskustva ili odluke. Prijašnje su teme vodile publiku kroz raznolike svjetove – od STRAHA, SNA i IGRE, do ZVUKA, KOMUNIKACIJE i DRUŠTVENIH PITANJA. Svaka je na svoj način propitivala ljudsku potrebu za povezivanjem, razumijevanjem i promjenom. Tema TRAGA simbolično okuplja sve te puteve – poziva nas da zastanemo i pogledamo unatrag, prepoznamo gdje smo bili, koga smo dotaknuli i što nas je oblikovalo. Kao i uvijek do sada, STIFF ostaje mjesto susreta mladih filmskih glasova i publike – prostor u kojem se dijele priče, osjećaji i nove perspektive. Tijekom proteklih godina festival je izrastao u jedinstvenu platformu koja potiče dijalog između filma i društva i koja pruža mladim autoricama i autorima priliku da njihovi filmovi dođu do gledatelja koji zaista slušaju. Ulaz na sve projekcije je besplatan, jer STIFF vjeruje da umjetnost i film trebaju biti dostupni svima. Pridružite nam se od 27. do 29. studenog u Art-kinu gdje ćemo zajedno otkriti koji će film ove godine ostaviti najdublji TRAG. 〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉 Međunarodni studentski filmski festival — STIFF organiziraju Filmaktiv i Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci uz suorganizaciju Art-kina i podršku Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Turističke zajednice grada Rijeke, Srpskog narodnog vijeća, Vijeća srpske nacionalne manjine i Goethe-Institut Kroatien. Rad Filmaktiva podržavaju Zaklada Kultura nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Pridružite nam se na otvorenju izložbe “Prije za poslije“ 27. 11. 2025. u 21:00 u Galeriji SKC i zakoračite u svijet tragova koji oživljavaju kroz raznolike umjetničke perspektive. Izložba je otvorena za vrijeme trajanja festivala od 17 do 20. 12. izdanje Međunarodnog studentskog filmskog festivala (STIFF) istražuje temu traga na kojoj se temelji i izložbeni dio popratnog programa u Galeriji SKC pod nazivom „Prije za poslije“. Izložba obuhvaća radove deset umjetnica i umjetnika koji u različitim medijima temu traga sagledavaju kroz vlastiti odnos s okolinom i prostorom. Trag je, prema definiciji, otisak nekog predmeta ili ostatak onoga što je bilo, koji potvrđuje postojanje tog istog entiteta. Radovi na ovoj izložbi objedinjuju navedene svojstvenosti toga fenomena, promatrajući ga kao oblik materijalizacije neopipljivog ili apstraktnog. Trag tako postaje „utjelovljena“ misao, komadić razgovora pohranjen u materijalu ili „utjelovljenje“ samoga vremena utrošenog na produkciju tog istog traga, sjećanje koje se prenosi s koljena na koljeno, prešućeni dio informacije ili ostatak koda u bespuću interneta. Radovi na ovoj izložbi, kao i umjetnička djela općenito, tragovi su jednoga vremena i prostora, nastali po principu akcije i reakcije. Autori ovih djela svoja su iskustva i promišljanja urezivali u svoje mentalne matrice te ih otisnuli u svijet u obliku umjetnosti – sve ono što je bilo prije, sačuvali su za poslije. Njihovi tragovi dokazi su univerzalnih i stvarnih ljudskih iskustava – otisci emocija, svjedoci vremena, Zeitgeist na papiru. Izlagačice i izlagači: Aiden Brady (UK), Lucia Corino (IT), Daria Goncharova (RU/RS), Jérémy Griffaud (FR), Hannah Hoebeke (UK), Filip Jakubowski (PL), Poyuan Juan (TW), Ho Kun-Han (TW), Azizi Al Majid (ID) i Ana Raičević (RS/ME). Kustoski tim: Lucija Grubelić, Dora Križnik, Lucia Marcan, Ana Ptičar, Ema Puceković, Petra Radić, Dora Stipanić i Dominik Višnjić. Autorice tekstova: Lucija Grubelić (legende), Dora Križnik (deplijan i legende), Lucia Marcan (legende), Ana Ptičar (legende) i Petra Radić (legende). 〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉 Međunarodni studentski filmski festival — STIFF organiziraju Filmaktiv i Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci uz suorganizaciju Art-kina i podršku Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Turističke zajednice grada Rijeke, Srpskog narodnog vijeća, Vijeća srpske nacionalne manjine i Goethe instituta Zagreb. Rad Filmaktiva podržavaju Zaklada Kultura nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Kako od prve iskre ideje oblikovati audiovizualno, filmsko djelo koje doista pronalazi svoj put do publike? U ovom masterclassu, Danijel Pek, televizijski i filmski producent, vodi studente kroz sve faze stvaranja projekta — od oblikovanja snažnog koncepta i kreativne suradnje s autorima, do strateškog pozicioniranja sadržaja na festivalskom, televizijskom i streaming tržištu. Kroz inspirativne primjere i studije slučaja, sudionici će zaviriti u svijet razvoja, financiranja i distribucije; učit će kako projekt promatrati ne samo kao umjetničko djelo, već i kao produkt s jasnim identitetom, pričom i publikom kojoj je namijenjen.

 

MASTERCLASS se održava u subotu, 29.11. od 11:00 do 16:00 u prostoriji Mini Art-kina. Prijave su putem linka.

Danijel Pek je hrvatski televizijski i filmski producent. Studirao je produkciju na Akademiji dramskih umjetnosti i politologiju na Fakultetu političkih znanosti te radio kao novinar i urednik na radiju i televiziji. Godine 2007. osniva Antitalent, produkcijsku tvrtku usmjerenu na film, televiziju i online sadržaj. Diplomant je EAVE i EAVE+ programa za producente te Producers on the Move, Berlinale i Sarajevo Talents alumni. Filmovi koje je producirao sudjelovali su i osvajali nagrade na najvažnijim svjetskim festivalima. Za kratki igrani film Čovjek koji nije mogao šutjeti nominiran je za nagradu Oscar, te je član Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti.

〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉

Međunarodni studentski filmski festival — STIFF organiziraju Filmaktiv i Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci uz suorganizaciju Art-kina i podršku Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Turističke zajednice grada Rijeke, Srpskog narodnog vijeća, Vijeća srpske nacionalne manjine i Goethe instituta Zagreb. Rad Filmaktiva podržavaju Zaklada Kultura nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Žiri 12. STIFF-a kao i svake godine do sada tradicionalno se sastoji od tri tima – za igrani, dokumentarni i animirani film. Svaki od ove 3 tima čine 3 osobe: filmska profesionalka/ filmski profesionalac; pobjednica ili pobjednik na jednom od prošlih izdanja STIFF-a i studentica ili student koja/koji imaju iskustva u poznavanju filmova kroz odslušane kolegije ili iskustvo rada u žiriju. Ovakva struktura žirija omogućuje studenticama i studentima da uče direktno od iskusnih profesionalaca, dok domaći autori i autorice imaju priliku povezati se s mladim autorima i autoricama iz inozemstva. Kroz ovakav spoj STIFF potiče suradnju, razmjenu ideja i umrežavanje između filmofila različitih generacija.

S obzirom na izuzetno jak program, pred žirijem je zahtjevan zadatak – dodijeliti tri glavne nagrade: za najbolji igrani, najbolji dokumentarni i najbolji animirani film. Uz to, žiri ima pravo dodijeliti i posebna priznanja za istaknute filmove. Osim glavnih nagrada i posebnih priznanja STIFF dodjeljuje i nagradu publike, tako da sve gledateljice i gledatelji mogu pomoći da njihov najdraži film na festivalu ne ode kući bez nagrade.

ŽIRI ZA ANIMIRANI FILM

Milan Trenc (Zagreb, 1962.)
Trenc je hrvatski filmski i kazališni redatelj. Diplomirao je filmsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a doktorat umjetnosti stekao je na Akademiji likovne umjetnosti gdje od 2005. godine predaje na Odjelu animacije i novih medija. Njegova djelatnost uključuje film, strip, animaciju, kazalište, radio, spisateljstvo i ilustraciju. Po njegovoj slikovnici nastao je film ‘Noć u muzeju’, a njegove ilustracije iz New York Timesa nagrađene su prestižnim američkim stručnim nagradama. Njegov dugometražni igrani film “Ribanje i ribarsko prigovaranje” osvojio je tri zlatne Arene na festivalu u Puli 2020. godine, a slijedeće godine film je osvojio Golden Reel za najbolju filmsku fotografiju (Tiburon Film Festival, USA)

Jalal Maghout
Maghout je sirijski redatelj koji djeluje primarno u području animacije. Filmsku karijeru započeo je 2010. godine s filmom “Creatures of Inexistence”, što je bio njegov preddiplomski projekt na Sveučilištu u Damasku. Nakon diplome radio je na sveučilištu kao predavač vizualnih umjetnosti. Godine 2013. njegov kratki film “Canvas on Mixed Media” predstavljen je u Annecyju i prikazan na ARTE-u. Ubrzo nakon toga, napustio je Siriju i otišao u Berlin, gdje je počeo raditi na svojoj animaciji “Suleima”, koja je premijerno prikazana na DOK Leipzig 2014. Jalal je premijerno prikazao svoj film “Up Here, with the White Gods” na ITFS-u 2020. Iste godine završio je magisterij na Filmskom sveučilištu Babelsberg. Njegov diplomski film “Have a Nice Dog!” premijerno je prikazan na Filmfestu Dresden i prikazan je na brojnim festivalima, osvojivši više nagrada. Film se kvalificirao za Oscara za kratki animirani film 2020. osvojivši Grand Prix u Uppsali. Osim toga, Jalal je bio i član žirija na ITFS-u, Annecyju i drugim festivalima.

Lucia Ilić

Ilić je rođena 2004. godine. Studentica je druge godine preddiplomskog studija
Likovne pedagogije na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Zaljubljenica je u film i sve oblike umjetnosti.

ŽIRI ZA DOKUMENTARNI FILM

Barbara Babačić
Babačić je rođena u Rijeci. Diplomirala je Kulturologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zanimaju je socijalno – angažirane i političke teme, te je redateljica dvaju filmova „Naseljenici naši novi susjedi s puškama“ – o kolonizaciji Zapadne obale u Palestini i „Srebrne“ – o udovicama bolivijskih rudara u Potosiju. Trenutno je zaposlena u udruzi Drugo more.

Izidor Bistrović
Bistrović je rođen u Čakovcu 2003. godine. Trenutno je student filmske i TV režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
Režirao je nekoliko filmskih radova od kojih se ističu kratki dokumentarci obiteljskih tematika Hvala ti majko (2024.) i Kupam se, voli vas tata (2025.) koji su prikazani na nekoliko nacionalnih i regionalnih festivala uključujući ZagrebDox, MakeDox, Pula film festival, STIFF itd.

Katja Galunić
Galunić je rođena 2005. godine u Varaždinu, a odrasla u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studentica je 2. godine preddiplomskog studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Pohađala je različite filmske radionice i skupine, u sklopu kojih je sudjelovala u realizaciji nekoliko igranih filmova. Autorica je nekoliko eksperimentalnih filmova, među kojima se ističe Tko shvati, shvatio je, nagrađen posebnim priznanjem za eksperimentalni film na Four River Film Festivalu 2024. Tijekom srednje škole pohađala je dramsko učilište ZKM-a u Zagrebu, a trenutno je polaznica dramskog studija Pontes u Rijeci.

ŽIRI ZA IGRANI FILM

Jelena Lopatić
Lopatić je rođena 1980. u Rijeci. Diplomirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti 2006. a od 2009. članica je ansambla Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca. Od 2013. do 2021. radila je na kolegiju Gluma pri Studiju za Glumu i Medije Sveučilišta u Rijeci.Snimila je niz dugometražnih i kratkometražnih filmova: ‘Snivaj zlato moje’ (N.Hitrec), ‘Što je muškarac bez brkova’ (H.Hribar), ‘Čovjek ispod stola’ (N.Hitrec), ‘Ljudožder vegetarijanac’ (B.Smichdt), ‘Otok ljubavi’ (J.Žbanić), ‘Munja’ (R.J.Gonzo), ‘Anka’ (D.Aćimović), ‘Smrt djevojčice sa žigicama’ (G.Kulenović), ‘Maleni’ (R.Gallo), ‘Zubi krokodila’ (F.Heraković). Za ulogu Ive u kratkometražnom filmu ‘Munja’ Radoslava Jovanova Gonze dobitnica je za najbolju glumicu na Festivalu kratkih igranih filmova Transilvania shorts 2016. Godine.

Marcin Kluczykowski
Kluczykowski je poljski redatelj i scenarist. Diplomirao je režiju na Filmskoj školi u Łódźu 2024. Godine 2020. stekao je doktorat na Fakultetu poljske i klasične filologije na Sveučilištu Adam Mickiewicz u Poznańu. Autor kratkih filmova (“The clench”, “A cappella”, “Dirt”) i glazbenih spotova koji su predstavljeni i nagrađivani na mnogim poljskim i međunarodnim festivalima. Kluczykowski također radi u kazalištu, kulturnim projektima u zajednici i lokalnim inicijativama za angažman. Dobitnik je Grand Prixa na Papaya Young Directors 2021.

Luka Ešler
Ešler (2005.) student je druge godine preddiplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Bio je član kazališne skupine Try Theatre, s kojom je nastupio u tri predstave na engleskom jeziku (Le Temps est Bon, A Play About Migration, Their Beautiful), a danas vodi mlađu glumačku grupu. Kao scenarist i glumac sudjelovao je u snimanju filma Figlio di Due Mondi te bio asistent režije na filmu Simbioza redateljice Lene Jakšić. U slobodno vrijeme piše scenarije i nastoji razvijati vlastite filmske projekte.

〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉

Međunarodni studentski filmski festival — STIFF organiziraju Filmaktiv i Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci uz suorganizaciju Art-kina i podršku Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Turističke zajednice grada Rijeke, Srpskog narodnog vijeća, Vijeća srpske nacionalne manjine i Goethe instituta Zagreb. Rad Filmaktiva podržavaju Zaklada Kultura nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Maša Drndić i Marta Ban, dugogodišnje STIFF-ove selektorice filmova ove godine imale su pomoć u odabiru filmova uz selektoricu Belu Bračko Milešević. Naše tri selektorice vrijedno su i oštrog oka odabrale najbolji 31 film.

Ovogodišnji STIFF donosi bogat i pažljivo kuriran filmski program koji nas poziva da zastanemo, pogledamo oko sebe – i prema unutra. Kroz osam programskih blokova, filmovi se nadovezuju jedni na druge poput fragmenata zajedničke priče o ljudskosti, ranjivosti i otporu. Od intimnih ispovijedi do društvenih komentara, od stvarnosti do snoviđenja, selektirani nas naslovi vode kroz emocionalne i vizualne pejzaže suvremenog svijeta.

Ove godine, selekcija animiranih, igranih i dokumentarnih filmova istražuje tokove i lomove svakodnevice – one tihe, neprimjetne, ali presudne trenutke kada se nešto u nama pomakne. To su priče koje nas podsjećaju da film nije samo ogledalo stvarnosti, već i prostor u kojem se ona može preoblikovati.

STRUJE

Začini koje nismo birali, riječi koje su zapinjale u grlu, nježni dodiri koje smo možda propustili — mogu li se tokovi koji nas nose ipak preusmjeriti? Četiri filma, četiri osobna svijeta u mijeni — između djetinjstva i odrastanja, rutine i pobune, srama i prepuštanja, iluzija i prihvaćanja.

U Fabuli rasi (animirani, Hrvatska, r. Dora Klanac), Špiro raste u loncu punom začina, gdje svaki novi okus ostavlja trag i oblikuje njegov svijet. Film Rijeka (igrani, Srbija, r. Uglješa Ranisavljević) vodi nas u malo vojvođansko selo, gdje mladić Mirko provodi ljeto u sjeni očevog gubitka, dok prve ljubavi i obiteljske tenzije oslikavaju njegovu burnu adolescenciju.
U seidlerovskom maniru, dokumentarac Sve ostalo (Hrvatska, r. David Gašo) pretvara oglasnike i internetske postove u mapu usamljenosti i ljudske potrebe za povezivanjem.
A u njemačkoj animaciji Detlev (r. Ferdinand Ehrhardt), svakodnevni ritual jednog muškarca na benzinskoj postaji polako se urušava pod teretom nakupljenog srama i pogledom svjedoka.

PUKOTINE
Što se događa kad počnu pucati strukture na koje se oslanjamo – tijelo, um, rutina? U tim tihim lomovima, između suzdržanosti i erupcije, otvara se prostor za otpor.

U dokumentarnom filmu Vale tudo (Slovačka, r. Tereza Smetanová), Lucia “Pretty Beast” Krajčovič – profesionalna MMA borkinja i nova majka – priprema se za povratak u ring, balansirajući između snage i nježnosti. U francuskom dokumentarcu Svi su dobro (Everybody’s Doing Fine, Francuska, r. Adèle Shaykhulova) pratimo mladu rusku novinarku na wellness povlačenju u Alpama, gdje vijesti iz domovine narušavaju krhki mir i pokreću njezino unutarnje suočavanje. Domaća animacija Vincent u pozivnom centru (Hrvatska, r. Amila Šarić), prati premorenog uredskog radnika koji, pritisnut monotonijom svakodnevice, doseže nadrealnu točku pucanja u pokušaju da se pobuni protiv mehaničkog ritma života.
Svaka priča puca tamo gdje je najtanja. Kroz pukotine istina pronalazi put – i otvara prostor za promjenu.

ZAVRZLAME
Obiteljske veze, prijateljstva, dužnosti i identiteti oblikuju mrežu našeg života – mrežu koja se s vremenom može zategnuti, zapetljati ili sasvim izgubiti smisao. No upravo u tim pukotinama nesigurnosti i napetosti, između onoga što poznajemo i onoga što tek postajemo, otvara se prostor za nešto nježno, neizgovoreno i neočekivano.

Ovaj programski blok donosi pet priča o odrastanju, gdje se djetinjstvo sudara s grubim rubovima stvarnosti, a sazrijevanje znači snalaženje u zavrzlamama između nevinosti i iskustva.
U razigranom slovačkom dokumentarcu Kućica na drvetu (Slovačka, r. Katarína Gramatová), dvanaestogodišnji Adam, romski dječak s odraslim obavezama, pokušava zaraditi za energetske napitke cjepajući drva sa starijim bratom u tzv. “gladnoj dolini” Slovačke. Zamršene obrise odrastanja pratimo i kroz animirani film Pletene (Kina/SAD, r. Chenxi Zhang), u kojem se djevojka prisjeća djetinjstva stegnutog u pletenice i tihe, bolne povezanosti s majkom koja traje i nakon što su pletenice odrezane. Istina ili izazov (igrani film, Rumunjska, r. Simona Borcea) vodi nas u ljeto dviju adolescentnih sestara, u kojem koketiranje i ljubomora postaju nijeme lekcije o bliskosti, suparništvu i neizbježnom sazrijevanju. Animirani film Kauboji ( r. Robinson Van Hoof) prati Billyja – ne baš uspješnog kauboja u zaboravljenom gradiću Divljeg zapada – koji pokušava dokazati svoju vrijednost loveći slavu i odmetnike, uz pomoć najboljeg prijatelja i nevoljkog šerifa. U filmu More među nama (igrani, Češka, r. Lun Sevnik), tinejdžer je zaglavljen na čamcu s jezivim turistom čeka povratak svog oca, dok nelagoda raste zajedno s plimom.

ŠAVOVI
Šavovi su ponekad vidljivi i bolni, a ponekad su nevidljivi, skriveni ispod površine. U ovom programskom bloku istražujemo prostor između vidljivog i nevidljivog, stvarajući kontekst u kojem se tišina i buka isprepliću, omogućujući intimnim pričama da se povežu sa širim društvenim narativima.

Između neba i muzeja (dokumentarni, Nizozemska, r. Olivia Mos) u fokus stavlja anegdote radnika o neobjašnjivim situacijama u muzejima kroz koje doznajemo o njihovom suživotu s umjetničkim djelima koja nadilaze vrijeme, prostor i kontekst. U filmu Neumoljiva bol postojanja (animirani, Njemačka, r. Oscar Jacobson) nepredviđena okolnost u kojoj se nalazi model koji pozira na satu crtanja narušava savršenstvo trenutka. Igrani film Pepeo (igrani, Njemačka, r. Dingding Jiang) prati Melanie koja se suočava s posljedicama tragedije u kojoj je izgubila obitelj, a kojoj jedan susret promjeni pogled na budućnost. U animiranom filmu Čuješ li me? (Poljska, Anastazja Naumenko) pukotine nastale fizičkom udaljenosti majke i kćeri pokušavaju se „sašiti“ putem komunikacije Zoom-om.

VIS-À-VIS

U ljudima koji nas okružuju, u mjestu gdje živimo, ogledavamo dijelove sebe, utkani u prostor i vrijeme u kojem se nalazimo. Ta je okolina nekad nepomična, a nekad varljiva i nestalna. Ponekad i bizarno besmislena. Mogu li se okrhnuti i rascjepkani dijelovi bića spojiti u iole smisleno i cjelovito postojanje?

Film 8 (igrani, Francuska, r. Anaïs-Tohé Commaret) u dokumentarnom se stilu poigrava s realnim i nadrealnim prizorima, gdje se jedno neprestano prelijeva u drugo, a gledatelj tone s likovima u paralelnu logiku i stvarnost. Umjesto spektakularne distopijske apokalipse, autorica prikazuje tihi raspad kapitalističkog svijeta: izolirane pojedince zarobljene u beskrajnoj dosadi i depresiji. U dokumentarcu Glavna nagrada (Hrvatska, r. Anja Koprivšek) talentirana plesačica Valentina, pionirka vougea domaćoj sceni, i mladi trans muškarac Teo prostor svoje slobode i postojanja pronalaze i grade na zagrebačkoj ballroom sceni i zajedničkom odnosu. U animiranom filmu Da si bar uho (Mađarska, r. Mirjana Balogh) vrlo slikovito dijelimo svoj život s drugima.

BRITKE BITKE

Bitke mogu biti tihe, unutarnje i gotovo nečujne, a mogu biti i razgolićene, javne i bolno prepoznatljive. Ovaj blok okuplja priče u kojima bitke otvaraju prostor za ono što se prečesto gura pod tepih — traumu, seksualnost, digitalno nasilje i performativnost identiteta.

Dokumentarac I tako još jedna (Hrvatska, r. Karla Jelić) otvara bolnu bitku nad zlouporabom moći u obrazovnom sustavu kroz priču Vide, studentice režije koja je doživjela seksualno uznemiravanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Uhvaćeni u 4k (igrani, Austrija, r. Adriana Mrnjavac, Nicole Stigler) u fokus stavlja pitanje utjecaja društvenih mreža na djecu kroz priču o ranom suočavanju s mračnim stranama digitalnog prostora. U animiranom filmu Razgovori na jastuku (Belgija, r. Amandine Vautrin) intimni razgovori o seksualnosti i ljubavnim odnosima otkrivaju slojeve prošlih života i iskustava. Projekt Nika (dokumentarni, Hrvatska, r. Tadija Tadić) uranja u svijet mlade influcenerice u kojem se privatno i javno neprestano sudaraju.

BEZVREMENSKE PRIČE

Sve se mijenja, osim suštine. Ovaj programski blok donosi tri jedinstvene priče koje svjedoče trenutku u kojem živimo, ali i nekim arhetipskim oblicima ponašanja, koji kroz povijest mijenjaju svoje ruho, ali bit nikada.

Negdje daleko na rubu Beringovog mora, dokumentarni film Koka (Poljska, r. Aliaksandr Tsymbaliuk) kroz prikaz života sina i oca ribara postepeno i vješto grije srca gledatelja, usprkos posvemašnjoj studeni krajnje impozantnih, ali surovih pejzaža. U vrlo nježno zagasitoj francuskoj animaciji Esca (Francuska, r. Felice Ronzon) dvije djevojčice traže zajedničko sklonište od kiše koja nikako da prestane padati. Kroz svjedočanstva i snimke izvršavanja zadataka, dokumentarni film Njihove oči (Francuska, r. Nicolas Gourault) gledatelje gotovo opipljivo uvodi u najnoviji sustav eksploatacije radnika iz siromašnih zemalja juga: iznimno loše plaćen posao učenja umjetne inteligencije kako bi autonomni automobili mogli, na temelju naučenih slika, samostalno voziti bogate putnike ulicama bogatih zemalja.

NAKON SVEGA

Koliko brinemo o onima koji su ostali za nama? Ovaj programski blok donosi priče s margine, one napuštene i same, u nastojanju da nekome ipak budu vidljivi.

Pomrčina sunca kao mračno pretkazanje osvjetljava živote nevidljivih ljudi pretjeranom sječom osiromašenog malog argentinskog prašumskog sela u mističnom igranom filmu Naše sjene (Argentina, Njemačka, r. Agustina Sánchez Gavier). Dokumentarni film Trči, Monnie, trči (Poljska, r. Karolina Biesiacka) donosi priču o mladoj atletičarki s fetalnim alkoholnim sindromom čija je trkačka karijera u slijepoj ulici: usprkos volji, snazi i želji, skromne socioekonomske prilike u kojima živi previše su udaljene od njenog cilja. U igranom filmu Do sutra (Slovačka, r. Hannah Dale) dvojica braće prepuštena su spašavanju majke ovisnice, tiho – da susjedi ne čuju. U animiranom filmu Vrhovna domena (Belgija, r. Hasan Pastaci) naša bit je složena poput ploda nara. Kao usamljeno, ali toplo svijetlo u mraku graničnog područja, protagonistica domaćeg dokumentarnog filma Suha roba (Hrvatska, r. Toni Jelenić) brine, kako najbolje može, o migrantima koji ilegalno prelaze granicu u njenom susjedstvu.

Svaki od ovih filmova možete pogledati, kao i svake godine – besplatno!

〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉〉

Međunarodni studentski filmski festival — STIFF organiziraju Filmaktiv i Studentski kulturni centar Sveučilišta u Rijeci uz suorganizaciju Art-kina i podršku Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Turističke zajednice grada Rijeke, Srpskog narodnog vijeća, Vijeća srpske nacionalne manjine i Goethe instituta Zagreb. Rad Filmaktiva podržavaju Zaklada Kultura nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.